Mačja leukemija, poznata i kao FeLV (Feline Leukemia Virus), predstavlja jednu od najopasnijih virusnih bolesti kod domaćih mačaka. Uzročnik je retrovirus koji napada imunološki sistem, krvotvorne organe i limfno tkivo, uzrokujući niz sekundarnih infekcija, hematoloških poremećaja i tumoroznih promjena. FeLV je vodeći uzrok smrti kod mačaka koje žive u višemačkim domaćinstvima, skloništima ili imaju pristup vanjskom okruženju.
FeLV je RNA retrovirus koji se integriše u genom domaćina, gdje može ostati latentno prisutan ili izazvati aktivnu infekciju. Virus se razmnožava unutar limfocita i drugih krvnih stanica, uzrokujući supresiju imunološkog odgovora, anemiju, trombocitopeniju i razvoj malignih neoplazmi poput limfoma i limfosarkoma.
Virus se prenosi putem tjelesnih izlučevina – najčešće kroz slinu, krv, urin i majčino mlijeko. Mačke se mogu zaraziti međusobnim lizanjem, dijeljenjem posudica za hranu i vodu, ugrizima, pa čak i preko majke tokom trudnoće, poroda ili dojenja. Najosjetljiviji su mačići mlađi od četiri mjeseca, čiji imunološki sistem još nije potpuno razvijen.
FeLV infekcija može imati različite kliničke manifestacije, ovisno o stadiju bolesti, imunološkom statusu mačke i prisutnosti sekundarnih infekcija. U ranim fazama simptomi su nespecifični:
Kako bolest napreduje, dolazi do supresije koštane srži, što rezultira smanjenom produkcijom eritrocita, leukocita i trombocita. To dovodi do:
Kod nekih mačaka dolazi do razvoja malignih bolesti nekoliko mjeseci do godina nakon infekcije. Najčešći su limfomi, fibrosarkomi i leukemije.
Dijagnoza FeLV-a se postavlja kombinacijom kliničke slike i laboratorijskih testova. Najčešće se koristi tzv. SNAP test – brzi imunološki test koji detektira prisustvo virusnog antigena u krvi. Međutim, negativan rezultat ne isključuje infekciju, jer virus može biti prisutan u koštanoj srži bez cirkulacije u krvotoku.
Za potvrdu latentne infekcije koristi se PCR (polimerazna lančana reakcija), koja detektira virusnu DNA u stanicama domaćina. U nekim slučajevima potrebna je biopsija limfnih čvorova ili koštane srži radi diferencijalne dijagnoze.
Nažalost, FeLV je neizlječiva bolest. Terapija je simptomatska i usmjerena na poboljšanje kvalitete života:
Prognoza je individualna. Neke mačke mogu živjeti nekoliko godina bez simptoma, dok druge uginu unutar 2–3 godine od dijagnoze. Kvalitetna prehrana, smanjenje stresa i redovni veterinarski nadzor mogu značajno produžiti životni vijek.
Najefikasnija mjera prevencije je vakcinacija. Prije vakcinacije, mačka mora biti testirana na FeLV – samo FeLV-negativne jedinke se vakcinišu. Primarna vakcinacija se provodi u dvije doze s razmakom od tri sedmice, a zatim se vakcinacija obnavlja jednom godišnje.
Dodatne mjere uključuju:
FeLV je ozbiljna, sistemska bolest koja zahtijeva pažljivo upravljanje i edukaciju vlasnika. Iako ne postoji lijek, pravovremena dijagnoza, odgovarajuća njega i preventivne mjere mogu značajno poboljšati kvalitetu života zaraženih mačaka i spriječiti širenje virusa. Svaki vlasnik mačke treba biti svjestan rizika i važnosti redovnih veterinarskih kontrola, testiranja i vakcinacije.
Nastojimo da budemo što precizniji u opisu proizvoda, prikazu slika i cijena, ali ne možemo da garantujemo da su sve informacije kompletne i bez grešaka. Svi artikli prikazani na sajtu su dio naše ponude i ne podrzumjeva se da su dostupni u svakom trenutku.
